U cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja, informišemo i edukujemo javnost o tome koje sve komplikacije dijabetes može da ostavi. 

 

Kada je dijabetes u pitanju važno je očuvati nivo glukoze, odnosno, držati ga pod kontrolom, a pored drugih komplikacija, najmanja povreda na stopalu zahteva posebnu pažnju. U slučaju teže infekcije, osoba sa dijabetesom može da izgubi deo stopala ili noge – kaže dr Vladan Miodragović.

Dijabetes ili šećerna bolest hronično je oboljenje koje se ispoljava povišenim nivoom šećera u krvi. Često ga zovu i „tihi ubica”, naročito kada je u pitanju dijabetes tipa 2, jer nema izrazite i burne simptome zbog kojih bi oboleli odmah potražili lekarsku pomoć. Tako često ostaje skriven i tokom više godina, što je bio slučaj i kod poznate voditeljke Gorice Nešović, koja je juče preminula od komplikacija bolesti.

 

Da li se dijabetes leči? 

U situacijama gde je bolest očigledna, 50 do 60 odsto funkcija pankreasa je već izgubljeno. To je stanje koje traje čitavog života. Lečenje zahteva promene u životnim navikama, zdravu ishranu, vežbanje i korišćenje lekova.

– Važno je očuvati nivo glukoze, odnosno, držati ga pod kontrolom. Јedino tako је moguće sprečiti oštećenja organa koja mogu nastati usled dijabetesa.

 

Komplikacije dijabetesa mogu biti akutne i hronične

Ukoliko je glikoregulacija nezadovoljavajuća, kada dolazi do velikih varijabilnosti u vrednostima glikemija u toku dana, šećerna bolest dovodi do brojnih akutnih i hroničnih komplikacija.

Akutne komplikacije:

Dijabetesna ketoacidoza (DKA) predstavlja najučestaliju i najtežu akutnu komplikaciju dijabetesa, sa visokom stopom morbiditeta. Karakteristična simptomatologija praćena hiperketonemijom, hiperglikemijom i metaboličkom acidozom ujedno je i klinička definicija oboljenja.
Dijabetesno hiperosmolarno neketogeno (DHN) stanje karakteriše: hiperglikemija (koja može ići i do 50 mmol/l), dehidracija sa prerenalnom uremijom, depresija funkcije nervnog sistema, neretko koma, a ketoza nije prisutna. Značajna karakteristika ovog stanja je hiperglikemija bez ketonurije i acidoze.
Laktatna acidoza je metabolička acidoza praćena porastom nivoa laktata više od 5 mmol/L. Mortalitet je visok i dostiže čak 30 odsto. U patogenezi ovog poremećaja leži disbalans između produkcije i reutilizacije laktata. Do povećane produkcije laktata može doći: (I) u uslovima tkivne hipoksije; (II) smanjenog klirensa (šokna stanja, acidoza ili otežana glukoneogeneza u jetri); ili njihovim kombinovanim prisustvom – kaže naš sagovornik dr Vladan Miodragović.

 

 

Hipoglikemija kao najznačajnija i najčešća akutna komplikacija

Hipoglikemija, poznata i kao nizak nivo šećera u krvi, javlja se kada su nivoi glukoze (šećera) u krvi previše niski. Hipoglikemija je uobičajena kod osoba sa dijabetesom koje koriste insulin i kod nekih (ali ne svih) pacijenata sa lekovima koji se unose oralno.

– Nivo šećera u krvi opada kada pacijent oboleo od dijabetesa unese previše insulina (ili oralnog leka koji dovodi do sekrecije insulina u organizmu), ne unese dovoljno hrane, previše vežba bez užine, čeka suviše dugo između obroka, pije previše alkohola, iako i umerena količina alkohola može da poveća rizik od hipoglikemije kod osoba obolelih od dijabetesa tipa 1 – upozorava dr Miodragović.

 

Upozoravajući znaci hipoglikemije

Simptomi niskih nivoa šećera variraju od osobe do osobe i tokom vremena mogu da se menjaju.

– Kada nivo šećera u krvi padne, pacijent se znoji, drhti, oseća glad i anksioznost. Ako se ništa ne preduzme simptomi postaju ozbiljniji, javlja se otežan hod, slabost, zamućen vid, čudno ponašanje i promene ličnosti, zbunjenost, gubitak svesti.
Ako je moguće, merenjem nivoa šećera u krvi treba da potvrdite da li je nizak. Nizak nivo šećera u krvi generalno se definiše količinom 3.9 mmol/L ili manje. Stručnjak kaže da neke osobe obolele od dijabetesa pokazuju simptome niskog nivoa šećera u krvi pri blago povišenim nivoima. Ako je nivo šećera u krvi visok u dužem vremenskom periodu, možda ćete se, prema njegovim rečima, osećati loše kada padne na 5.6 mmol/L. Neprimećena hipoglikemija nastaje kada nema početnih simptoma niskog nivoa šećera u krvi.

 

Kako sprečiti nagli pad šećera u krvi? 

Najbolji način da se spreči pojava niskog nivoa šećera u krvi jeste česta kontrola i spremnost za brz tretman ako nivo šećera padne.

– Potrebno je da pacijenti i članovi porodice nauče da prepoznaju simptome i uvek treba imati glukozne tablete, bombone ili druge ugljene hidrate koji se brzo apsorbuju. Kada dođe do naglog pada šećera u krvi, ukoliko je pacijent svestan, potrebno je da se unese jedna količina slatkiša ili ugljenih hidrata da bi se brzo podigao nivo šećera u krvi. Kašičica meda, 15 grama ugljenih hidrata, nekog šećera, soka ili brzo koncentrovanog slatkiša koji će odmah da podigne nivo šećera. Problem kod hipoglikemija jeste kada dođe do gubitka svesti. Pacijentu se ne može ništa stavljati u usta. U tom slučaju mora da reaguje hitna pomoć i glukoza mora da se da venski. To su ozbiljna stanja koja zahtevaju i hospitalizaciju.