BROJ SLUČAJEVA DIJABETESA MOGAO BI SE UDVOSTRUČITI DO 2050. GODINE I ZAHVATITI ČAK 1,3 MILIJARDE LJUDI, POKAZUJE NOVO ISTRAŽIVANJE

PREMA IZVORIMA NOVOG ISTRAŽIVANJA, U CILJU OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U OBLASTI JAVNOG INFORMISANJA, INFORMIŠEMO I EDUKUJEMO JAVNOST O PROJEKTOVANOM BROJU OBOLELIH OD DIJABETESA DO 2050. GODINE

Novo istraživanje otkriva zabrinjavajući trend rasta broja osoba sa dijabetesom širom sveta. Prema najnovijim podacima, ukoliko se trenutni trendovi nastave, broj ljudi koji žive sa dijabetesom mogao bi se povećati do 1,3 milijarde do 2050. godine. Ovaj dramatičan porast posledica je globalnih promena u načinu života, starenja populacije i širenja faktora rizika kao što su gojaznost i fizička neaktivnost.

Demografski trendovi koji utiču na porast dijabetesa

Jedan od ključnih faktora koji doprinosi povećanju broja osoba sa dijabetesom je starenje globalne populacije. Kako ljudi žive duže, raste i broj onih koji razvijaju dijabetes, posebno dijabetes tipa 2, koji se najčešće pojavljuje u odraslom dobu. Uz to, povećava se broj ljudi sa prekomernom težinom i gojaznošću, što dodatno povećava rizik od razvoja dijabetesa.

Zdravstvene statistike pokazuju da se dijabetes sve više širi i u zemljama u razvoju, gde se urbanizacija i promena životnih navika ubrzano manifestuju. U zemljama sa niskim i srednjim prihodima, dijabetes je postao jedan od vodećih uzroka smrtnosti, s velikim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama.

Nezdrav način života kao glavni faktor rizika

Najveći faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2 je nezdrav način života. Loša ishrana, sa prekomernim unosom procesuirane hrane, visokog unosa šećera i zasićenih masti, kao i nedostatak fizičke aktivnosti, uzrokuju gojaznost, koja je glavni okidač za dijabetes. U razvijenim zemljama, ali i u brzorastućim ekonomijama, ove navike postaju sve češće, što je direktno povezano sa rastom broja obolelih.

Iako se dijabetes može kontrolisati uz adekvatnu terapiju, prevencija je ključna kako bi se smanjio broj novih slučajeva. Stručnjaci ističu da bi promena životnih navika, uključujući zdravu ishranu, redovno vežbanje i praćenje telesne mase, mogla značajno smanjiti broj obolelih u budućnosti.

Porast dijabetesa u svim regijama sveta

Istraživanje koje je obuhvatilo različite regione sveta pokazuje da dijabetes postaje globalni problem. U razvijenim zemljama, gde je dijabetes već raširen, izaziva ozbiljne ekonomske troškove za zdravstvene sisteme. U zemljama u razvoju, dijabetes je počeo da postaje veliki javnozdravstveni izazov, jer se povećava broj obolelih, a pristup adekvatnoj medicinskoj pomoći i lečenju ostaje ograničen.

Zemlje poput Indije, Brazila i Južne Afrike suočavaju se sa brzim porastom broja dijabetičnih pacijenata, što postavlja pitanje održivosti zdravstvenih sistema. U mnogim od ovih zemalja, prevencija dijabetesa još uvek nije prioritet, iako su ulaganja u edukaciju i promene životnih navika ključna za smanjenje broja novih slučajeva.

Dijabetes tipa 1 i budućnost lečenja

Iako dijabetes tipa 2 čini većinu slučajeva, dijabetes tipa 1, koji je automunološki i javlja se obično u detinjstvu ili adolescenciji, takođe pokazuje zabrinjavajuće trendove. Dijabetes tipa 1 zahteva doživotno praćenje i lečenje, a inovacije u terapijama i tehnologijama za praćenje nivoa šećera u krvi igraju ključnu ulogu u njegovom upravljanju.

U budućnosti, razvoj novih lekova, tehnologija i metoda lečenja mogao bi značajno poboljšati kvalitet života obolelih i smanjiti broj komplikacija povezane sa dijabetesom.

Poziv na globalnu akciju

Stručnjaci i zdravstvene organizacije širom sveta upozoravaju na hitnost globalne akcije u vezi sa dijabetesom. Kako bi se sprečio drastičan porast broja obolelih, potrebna su veća ulaganja u prevenciju, rano otkrivanje i inovativne tretmane. Zdravstveni radnici i političari moraju zajednički raditi na promovisanju zdravih životnih navika i boljoj edukaciji kako bi se smanjio broj novih slučajeva dijabetesa i poboljšao kvalitet života ljudi sa ovim stanjem.

Ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mere, dijabetes bi mogao postati jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. veka, sa ozbiljnim posledicama po globalno zdravlje i ekonomiju.

Recenzija dr Radivoj Mračević