SMANJENJE ABDOMINALNE MASTI ZA POBOLJŠANJE OSJETLJIVOSTI NA INSULIN

PREMA IZVORIMA ISTRAŽIVANJA ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE NOVI HORIZONT, U CILJU OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U OBLASTI JAVNOG INFORMISANJA, INFORMIŠEMO I EDUKUJEMO JAVNOST O SMANJENJU ABDOMINALNE MASTI I NJENOM UTICAJU NA OSJETLJIVOST NA INSULIN.

Abdominalna mast, poznata i kao visceralna mast, je tip masti koja se nakuplja oko unutrašnjih organa u stomaku. Ovaj tip masti nije samo estetski problem, već ima ozbiljan uticaj na zdravlje, jer je direktno povezan sa smanjenom osjetljivošću na insulin, što može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Smanjenje abdominalne masti može značajno poboljšati osjetljivost na insulin, smanjujući tako rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa.

Veza između abdominalne masti i insulinske rezistencije

Abdominalna mast ima poseban metabolizam koji je različit od masti u drugim delovima tela. Visceralna mast oslobađa masne kiseline i proinflamatorne molekule direktno u krvotok, što može uticati na sposobnost tela da koristi insulin. Evo kako abdominalna mast utiče na osjetljivost na insulin:

  • Povećanje upale: Visceralna mast stvara proinflamatorne citokine, koji mogu uzrokovati hroničnu, nisku upalu u telu. Ova upala ometa signalizaciju insulina, smanjujući njegovu efikasnost.

  • Masne kiseline u krvotoku: Visceralna mast oslobađa masne kiseline koje mogu ometati metabolizam glukoze, čineći telo manje efikasnim u korišćenju insulina za kontrolisanje nivoa šećera u krvi.

  • Hormonska neravnoteža: Abdominalna mast može povećati nivo hormona poput kortizola, koji se povezuje sa smanjenom osjetljivošću na insulin.

Smanjenje abdominalne masti i poboljšanje osjetljivosti na insulin

Smanjenje abdominalne masti je jedan od najučinkovitijih načina za poboljšanje osjetljivosti na insulin i prevenciju dijabetesa tipa 2. Postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u postizanju ovog cilja:

1. Zdravlje ishrane

  • Smanjenje unosa rafinisanih ugljenih hidrata i šećera: Konzumacija previše rafinisanih ugljenih hidrata (poput belog hleba, kolača i gaziranih pića) može dovesti do naglog rasta šećera u krvi, što povećava potrebe za insulinom i može doprineti nakupljanju abdominalne masti. Preporučuje se fokusiranje na složene ugljene hidrate (poput integralnih žitarica, povrća i mahunarki) koji se sporije razgrađuju i pomažu u stabilizaciji nivoa šećera.

  • Povećanje unosa vlakana: Vlakna pomažu u usporavanju apsorpcije ugljenih hidrata i pomažu u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi, što poboljšava osjetljivost na insulin.

  • Povećanje unosa zdravih masti: Zdrave masti (kao što su omega-3 masne kiseline iz ribe, orašastih plodova i semenki) mogu poboljšati metabolizam i smanjiti upalu koja se javlja usled nakupljanja masti u stomaku.

2. Fizička aktivnost

  • Aerobne vežbe: Aerobne aktivnosti poput brze šetnje, trčanja, vožnje bicikla i plivanja mogu pomoći u sagorevanju kalorija i smanjenju telesne masti, uključujući abdominalnu mast. Redovna fizička aktivnost poboljšava efikasnost insulina i smanjuje visceralnu mast.

  • Trening snage: Uključivanje vežbi snage (kao što su dizanje tegova ili vežbe sa sopstvenom telesnom težinom) pomaže u izgradnji mišićne mase, što povećava osnovnu brzinu metabolizma i pomaže u smanjenju masti, uključujući onu oko stomaka.

3. Upravljanje stresom

Visok nivo stresa može povećati nivo hormona kortizola, što je povezano sa nakupljanjem abdominalne masti. Praktikovanje tehnika smanjenja stresa, poput meditacije, joge, dubokog disanja ili opuštanja, može pomoći u smanjenju nivoa kortizola i sprečiti nakupljanje masti u predelu stomaka.

4. Dobar san

Nedostatak sna može povećati nivo stresa, poremetiti ravnotežu hormona i povećati unos hrane, što doprinosi povećanju telesne masti, uključujući abdominalnu. Održavanje kvalitetnog sna od 7 do 9 sati svake noći može pozitivno uticati na osjetljivost na insulin i smanjenje abdominalne masti.

Kombinacija strategija za uspeh

Za postizanje trajnog smanjenja abdominalne masti i poboljšanja osjetljivosti na insulin, najbolje je kombinovati više strategija. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, upravljanje stresom i dobar san čine sinergistički efekat, čime se ne samo poboljšava osjetljivost na insulin, već se smanjuje i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, kao i drugih kardiovaskularnih bolesti koje su povezane sa abdominalnom masti.

Zaključak

Smanjenje abdominalne masti je ključna strategija za poboljšanje osjetljivosti na insulin i prevenciju dijabetesa tipa 2. Kombinovanjem pravilne ishrane, fizičke aktivnosti, upravljanja stresom i kvalitetnog sna, moguće je značajno poboljšati metabolizam i smanjiti rizik od insulinske rezistencije. Redovno praćenje napretka i pridržavanje zdravih životnih navika doprinosi dugoročnoj stabilizaciji nivoa šećera u krvi i opštem zdravlju.

Recenzija dr Radivoj Mračević