Duže, uporne infekcije, najverovatnije su leglo za razvoj novih, opasnih varijanti, a kada postoji veoma raširena infekcija, kao što je slučaj sada sa Omikron sojem, pruža se prilika da se to dogodi.

 

 

 

Više zabrinjavajućih varijanti trebalo bi očekivati nakon Omikron varijante, a svet bi trebalo da se spremi da nauči više grčkih slova, poručuju istraživači. Name, naučnici upozoravaju da neverovatna brzina širenja Omikron soja praktično osigurava činjenicu da to neće biti poslednja zabrinjavajuća verzija korona virusa.

 

 

Više zabrinjavajućih varijanti se očekuje i pitanje je da li će vakcine delovati protiv njih

Svaka infekcija pruža šansu virusu da mutira, a Omikron ima prednost u odnosu na svoje prethodnike – širi se mnogo brže, uprkos tome što se na planeti pojavio u trenutku kada su ljudi već stekli određeni imunitet od covid 19 vakcina ili priprodnim putem, nakon infekcije. To znači da ima više ljudi kod kojih virus može i dalje da evoluira. Stručnjaci ne znaju kako će izgledati sledeće varijante korona virusa ili kako bi mogle da oblikuju pandemiju, ali kažu da nema garancije da će sojevi posle Omikron varijante izazvati blažu bolest ili da će postojeće vakcine delovati protiv njih. Zbog toga pozivaju ljude da se vakcinišu, dok trenutno postojeće vakcine i dalje deluju.

– Što se Omikron brže širi, to je više mogućnosti za mutaciju, što potencijalno dovodi do više varijanti – naglasio je dr Leonardo Martinez, epidemiolog zaraznih bolesti sa Boston University. 

Otkako se pojavio sredinom novembra, kažu naučnici, Omikron je „jurio širom sveta poput vatre kroz suvu travu“. Istraživanja pokazuju da je Omikron najmanje dva puta zarazniji od Delta soja i najmanje četiri puta zarazniji od originalne verzije virusa.

Više je verovatno da će Omikron, pre nego Delta, ponovo inficirati pojedince, koji su ranije imali covid 19, i izazvati „prodorne infekcije“ kod vakcinisanih ljudi, a istovremeno napadati i nevakcinisane. Svetska zdravstvena organizacija prijavila je rekordnih 15 miliona novih slučajeva covid 19 za nedelju od 3. do 9. januara, što je povećanje od 55 odsto u odnosu na prethodnu sedmicu.

 

 

Duže, uporne infekcije najverovatnije su leglo za nove varijante

Čak i kada se primenjuje metoda zaštite od virusa tako što bi relativno zdravi ljudi radili od kuće, a ne svi zajedno u velikim sistemima, kao i kada bi đaci bili van škola, lakoća kojom se Omikron varijanta širi povećava šanse da će virus inficirati i zadržati se u ljudima sa oslabljenim imunološkim sistemom – dajući im više vremena da razviju moćne mutacije.

 Izgleda da su duže, uporne infekcije, najverovatnije leglo za razvoj novih varijanti. Tek kada imate veoma raširenu infekciju, kao što je slučaj sada sa Omikron sojem, pružićete priliku da se to dogodi – objasnio je dr Stuart Campbell Ray, stručnjak za zarazne bolesti sa Johns Hopkins University.

Budući da Omikron izaziva manje teške forme bolesti od Delta soja, njegovo ponašanje izazvalo je  nadu da bi to mogao da bude početak trenda, koji na kraju čini virus blažim, poput obične prehlade. To jeste mogućnost, kažu stručnjaci, s obzirom na to da se virusi ne šire dobro ako vrlo brzo ubiju svoje domaćine. Ali, virusi ne postaju uvek manje smrtonosni tokom vremena.

– Soj korona virusa bi takođe mogao da postigne svoj glavni cilj, a to je umnožavanje, ako su inficirani ljudi u početku razvili blage simptome, širili virus interakcijom sa drugima, a zatim bi se kasnije jako razboleli – naveo je kao primer dr Ray.

– Ljudi su se pitali da li će virus evoluirati do blagog oblika. Ali, nema posebnog razloga za to. Mislim da ne možemo da budemo sigurni da će korona virus vremenom postati manje smrtonosan – istakao je dr Ray.

 

 

I životinje bi mogle da inkubiraju više zabrinjavajućih varijanti

Progresivna sposobnost izbegavanja imuniteta pomaže virusu da preživi na duži rok. Kada se SARS-CoV-2 prvi put pojavio, niko nije bio imun. Ali, infekcije i vakcine su donele bar određeni imunitet velikom delu sveta, tako da se virus morao prilagoditi.

Postoji mnogo mogućih puteva za evoluciju. Životinje bi potencijalno mogle da inkubiraju i oslobađaju nove varijante. Psi i mačke, kućni ljubimci, jeleni i kune, koje se uzgajaju na farmama, samo su neke od životinja ranjivih na virus, koji potencijalno može da mutira u njima a zatim zarazi čoveka.

Još jedan potencijalni put stvaranja više zabrinjavajućih varijanti jeste taj da sa cirkulacijom i Omikron i Delta soja, ljudi mogu da dobiju dvostruke infekcije, koje bi mogle da dovedu do onoga što dr Ray naziva „frankenvarijante“, odnosno hibride sa karakteristikama oba tipa mutacija korona virusa.

Kada se nove varijante razviju, naučnici ističu da je još uvek veoma teško znati na osnovu genetskih karakteristika, koje od njih bi mogle da se pojave. Na primer, Omikron ima mnogo više mutacija od prethodnih varijanti, oko 30 u S proteinu koji mu omogućava da se veže za ljudske ćelije. Ali, takozvana IHU varijanta, identifikovana u Francuskoj i koju prati SZO, ima 46 mutacija i izgleda da se uopšte nije mnogo proširila.

 

 

Vakcine su kao oklop za čovečanstvo

Da bi obuzdali pojavu novih varijanti, naučnici naglašavaju da treba nastaviti sa merama javnog zdravlja kao što su nošenje maski i vakcinacija. Iako je Omikron sposobniji da izbegne imunitet nego Delta, kažu stručnjaci, vakcine i dalje nude zaštitu, a dopunske injekcije u velikoj meri smanjuju ozbiljne bolesti, hospitalizacije i smrt.

Dr Stuart Campbell Ray, stručnjak za zarazne bolesti, uporedio je vakcine sa oklopom za čovečanstvo, koji u velikoj meri ometa širenje virusa, čak i ako ga ne zaustavi u potpunosti. Za virus koji se eksponencijalno širi, rekao je, „sve što obuzda prenošenje može imati veliki efekat“. Takođe, kada se vakcinisani ljudi razbole, dr Ray ističe da je njihova bolest obično blaža i brže prolazi, ostavljajući manje vremena za stvaranje opasnih varijanti.

 

 

Dok je mnogo nevakcinisanih, virus neće postati enemski, kao grip

Stručnjaci kažu da virus neće postati endemski, poput grip,a sve dok su globalne stope vakcinacije tako niske. Tokom nedavne konferencije za novinare, generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da zaštita ljudi od budućih varijanti, uključujući one koje bi mogle biti potpuno otporne na današnje vakcine, zavisi od okončanja globalne nejednakosti u vezi sa dostupnošću covid 19 vakcina. Voleo bi, kako je naveo, da 70 odsto ljudi u svakoj zemlji bude vakcinisano do sredine 2022. godine. Trenutno postoje desetine zemalja u kojima je manje od četvrtine stanovništva potpuno vakcinisano, prema statistikama  Johns Hopkins University . A u Sjedinjenim Američkim Državama, i drugim zemljama, mnogi ljudi nastavljaju da se opiru dostupnim vakcinama.

 Ovi ogromni nevakcinisani delovi u SAD, Afrike, Azije, Latinske Amerike i drugde su osnove za razvoj više zabrinjavajućih varijanti – naglasio je dr Prabhat Jha iz Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael’s Hospital u Torontu, navodeći da je „kolosalan neuspeh u globalnom liderstvu što ovo nismo mogli da uradimo“.