U cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanj, informišemo i edukujemo javnost o pojavi katarakte kod osoba sa dijabetesom. 

 

 

 

Kada neko ima visok nivo šećera u krvi tokom dužeg perioda, to može oštetiti krvne sudove, uključujući i one u oku.

 

Katarakta i dijabetes su usko povezani. Visok nivo šećera u krvi kod ljudi sa dijabetesom povećava verovatnoću formiranja katarakte. Stariji ljudi, oni koji imaju poteškoća sa kontrolom glikemije i ljudi koji dugo imaju dijabetes imaju veću verovatnoću da razviju kataraktu. Mogu se isprobati razne mogućnosti lečenja katarakte, kako bi umanjili posledice ovog ozbiljnog stanja, ali jedini način lečenja koji može potpuno ukloniti kataraktu je operacija.

 

 

Da li su katarakta i dijabetes povezani?

Dijabetes može uzrokovati kataraktu iz nekoliko razloga. Oboleli od dijabetesa mogu doživeti oštećenje krvnih sudova u očima zbog povišenog šećera u krvi i oticanja tečnosti između očne jabučice i rožnjače.

 

 

Oštećenje krvnih sudova

Kod ljudi sa dijabetesom, telo proizvodi manje insulina nego što mu je potrebno ili ne može pravilno da koristi insulin. Insulin “premešta” šećer ili glukozu iz krvi u ćelije, gde ga telo koristi kao energiju. Bez dovoljne količine insulina, glukoza ne može da uđe u ćelije. Zatim se nakuplja u krvotoku, što dovodi do visokog nivoa šećera u krvi. Kada neko ima visok nivo šećera u krvi tokom dužeg perioda, to može oštetiti krvne sudove, uključujući i one u oku. Ovo može povećati verovatnoću za dobijanje katarakte.

 

 

Oticanje očne vodice

Još jedan faktor koji je uključen u pojavu katarakte je očna vodica, tečnost koja ispunjava prostor između očne jabučice i rožnjače. Kada su nivoi glukoze u očnoj vodici visoki, sočivo oka može nabubriti, što doprinosi zamućenju vida. Studija iz 2021. godine na 37 osoba, koje imaju i dijabetes i kataraktu, otkrila je visok nivo glukoze u očnoj vodici. Osobe koji su imale najviše problema da iskontrolišu šećer u krvi imale su najveći nivo glukoze u očnoj vodici.

Kada je šećer u krvi visok tokom dužeg vremenskog perioda, enzimi u sočivu rožnjače pretvaraju glukozu u sorbitol, koji može da dovede sočivo u stanje da se nabubrilo i da tako doprinese zamagljenom vidu.

 

 

Faktori rizika za kataraktu kod ljudi sa dijabetesom

Glavni faktori rizika od razvoja katarakte kod osoba sa dijabetesom su godine života, dugo trajanje dijabetesa i poremećaj u ishrani. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 32 odsto stariji od 45 godina, koji imaju dijabetes, takođe imaju i  kataraktu.

Ljudi stariji od 65 godina sa dijabetesom imaju dvostruko veću verovatnoću da razviju kataraktu nego ljudi istih godina bez dijabetesa. Ljudi mlađi od 65 godina sa dijabetesom imaju tri do četiri puta veću verovatnoću da razviju kataraktu od ljudi istog uzrasta, koji nemaju dijabetes.

 

 

Simptomi katarakte

Katarakta se formira veoma sporo. Osoba može da ima kataraktu u ranoj fazi, a da nema simptome. Glavni znaci i simptomi katarakte uključuju:

  • zamućen ili zamagljen vid

  • mrlje ili plovci (uobičajeni naziv za stvari koje s vremena na vreme vidimo) u svojoj viziji. Plovci se obično formiraju od staklastog tela koje je bistra, providna supstanca koja ispunjava središte oka, tako da svojom površinom dodiruje mrežnjaču.

  • smanjen intenzitet boja

  • osetljivost na odsjaj svetla, što može otežati noćnu vožnju

  • svetli krugovi ili “prstenovi” oko izvora svetlosti

  • smanjene zenice i žutilo sočiva

  • promena vida koja zahteva promenu stakla za naočare

 

Kada se obratiti lekaru

Većina ljudi sa dijabetesom treba jednom godišnje da ode kod oftamologa. Određenim osobama će možda trebati redovniji pregledi u zavisnosti od tipa dijabetesa i dužine trajanja bolesti. Tokom pregleda očiju, lekar će staviti kapi u oči da bi proširio zenice. Korišćenjem aparata koji ima povećala, oftamolog će pregledati veliko područje na zadnjoj strani oka. Takođe će testirati vid osobe i izmeriti očni pritisak. Posle pregleda obično svi imaju zamagljen vid nekoliko sati jer su zenice bile proširene.

Ko primeti iznenadne promene vida, uključujući bljeskove svetlosti, mrlje ili zamagljen vid, treba odmah da ode kod oftamologa.

 

 

Prevencija katarakte

Ne postoji način da se spreči pojava katarakte, ali osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od razvoja katarakte redovnom kontrolom šećera u krvi.

Preventivni koraci uključuju:

  • regulisanje šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola

  • prestanak pušenja ako je osoba pušač

  • održavanje uravnotežene ishrane koja uključuje povrće i voće bogato antioksidantima

  • redovnu fizičku aktivnost

  • širenje zenica prema preporuci lekara.

 

 

Lečenje katarakte

Hirurgija je jedini način lečenja katarakte. Ono što bi moglo da pomogne za “manje ozbiljne slučajeve” katarakte je:

  • promena dioptrije za naočare

  • korišćenje jačeg svetla za radnje kao što je čitanje

  • staklima za naočara dodajte premaze protiv odsjaja

  • ljudi sa „lakšom“ kataraktom trebalo bi da prate promene u vidu i odlaze na redovan pregleda očiju.

 

 

Operacija

Kada katarakta ometa obavljanje svakodnevnih zadataka, oftamolog obično preporučuje operaciju. Operacija katarakte je relativno siguran postupak koji se radi pod lokalnom anestezijom. Može potrajati oko 1 sat, a neke operacije traju i kraće. Pacijenti obično idu kući istog dana. Tokom operacije, lekar uklanja  sočivo koje je zamućeno i zamenjuje ga čistim, veštačkim. Veštačko sočivo ili intraokularno sočivo ne zahteva negu i može značajno vratiti sposobnost oka da se fokusira. Kada jednom doktor ukloni kataraktu, ona se više ne javlja. Lekar može izvršiti dve vrste operacije za uklanjanje katarakte.

 

 

Mali rez

Oftamolog pravi mali rez sa strane rožnjače i ubacuje sićušnu sondu, iste debljine kao i ljudska kosa. Ova sonda emituje ultrazvučne talase koji razbijaju sočivo tako da ga lekar može isisati.

 

 

Ekstrakapsularna hirurgija

Oftamolog pravi malo veći rez na rožnjači kako bi uklonio jezgro sočiva u jednom komadu. Zatim postavi veštačko sočivo.

 

 

Oporavak traje nekoliko dana

Nakon operacije katarakte, može proći nekoliko dana dok se pacijentu vid potpuno vrati. Verovatno će pacijent morati da nosi flaster za oči dan ili dva nakon operacije. Možda će takođe morati da koristi kapi za oči kako bi se smanjio upalni proces i mogućnost infekcije.

Prisustvo drugih očnih bolesti, poput glaukoma ili dijabetičke retinopatije, može uticati na šanse za potpuni oporavak vida nakon operacije. Nakon operacije, mogu se javiti tipični simptomi, kao što su:

  • zamagljen vid

  • dupli vid

  • crveno ili krvavo oko

  • pojava sitnih zrna

  • suzenje oka i lučenje višla suza