PROMOCIJA ZDRAVLJA KOD MLADIH SA POSEBNIM OSVRTOM NA FIZIČKU AKTIVNOST, ZDRAVU ISHRANU I GOJAZNOST U CILJU SPREČAVANJA PANDEMIJE DIJABETESA KOD MLADIH U NOVOM SADU NA KUPALIŠTU NOVOSADSKOG ŠTRANDA 08.08.2021. GODINE, GDE JE BILO VIŠE OD 15.000 POSETILACA.

 

Besplata provera:

🔵 Nivoa glukoze u krvi

🔵 Krvnog pritiska

🔵 Visine

🔵 Težine 

🔵 Indeksa telesne mase

🔵 Nivoa kiseonika u krvi

🔵 Deljenje edukativnih flajera o dijabetesu

 

 

 

Fizička aktivnost povećava osetljivost ćelija organizma na insulin tako da ćelije tkiva povećavaju svoju sposobnost vezivanja insulina (omogućeno je „otvaranje vrata“) pa osoba s dijabetesom koja vežba može povećati unos glukoze (hrane) kod iste koncentracije insulina, ili pak postepeno smanjiti doze insulina ili oralnog antidijabetika.
Fizičkom aktivnošću kontroliše se telesna masa. Gubitak na težini kod osoba s dijabetesom tipa 2 povećava kontrolu nivoa glukoze u krvi. Mnogo obolelih, kada počnu sa programom vežbanja, pažljivije kontrolišu ishranu i pažljivije prate nivo šećera (glukoze) u krvi.
Kontrola glukoze je ključni faktor u sprečavanju komplikacija dijabetesa!

Na studiji u koju je bilo uključeno oko 14 000 osoba s dijabetesom uočeno je, da su oni koji su kontrolisali šećer u krvi 4 ili više puta dnevno, imali i 50 – 70% manje komplikacija od onih koji to nisu.
Kardiovaskularni faktori rizika koji u kombinaciji sa dijabetesom dovode do aterosklerotske bolesti srca i krvnih sudova, smanjuje nivo serumskih lipida, smanjuje stres. Fizička aktivnost smanjuje ove faktore rizika
Vežbanje ima veliki psihološki učinak. Uspostavljanje kontrole nad šećernom bolešću reflektuje se i na druga područja života. Povećava se samopouzdanje, manja je zavisnost o lekovima – kontrola nad svojom bolešću je zapravo kontrola nad jednim važnim delom svakodnevnog života.

 

 

 

 

Rezultati novog istraživanja Univerziteta Glazgov Kaledonian pokazali su da redovna fizička aktivnost jača imunološki sistem, smanjuje rizik od bolesti i smrtnih ishoda od zaraznih bolesti i znatno pojačava efikasnost vakcinisanja.
Redovno vežbanje povećava izglede da ćete imati više antitela i to za 50 odsto od nekoga ko je fizički manje aktivan, tvrde britanski naučnici.
Već je poznato da je fizička aktivnost jedan od najefikasnijih načina prevencije hroničnih bolesti, uz zdravu ishranu i odvikavanje od pušenja. Studija iz 2008. godine pokazala je da je telesna neaktivnost svake godine odgovorna za više od pet miliona preuranjenih smrtnih ishoda.,
traživanje profesora Sebastijana Častina, koji je vodio studiju, i njegovih kolega saUniverziteta Glazgov Kaledonian uključilo je sve dostupne dokaze koji su doveli u vezu efekat fizičke aktivnosti i rizik od obolevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti poput upale pluća, čestog uzroka smrti od kovida-19, na funkcionisanje imunološkog sistema i na ishod vakcinisanja.
Častin je rekao da je studija sprovedena ranije, na samom početku pandemije pa nije obuhvatila istraživanja koja se odnose na kovid-19, ali tvrdi da su saznanja relevantna za odgovor na aktualnu pandemiju.
„Naša saznanja su važno otkriće za potencijalno delovanje i reakciju na pandemije u budućnosti“, rekao je Častin i dodao da dostupnost vakcinama uliva nadu u skori završetak pandemije.

Šta su pokazala istraživanja?
Na osnivu šest odvojenih istraživanja u kojima je učestvovalo više od pola miliona učesnika, pokazalo se da 30 minuta vežbanja, pet dana nedeljno, smanjuje rizik od obolevanja i smrti od zaraznih bolesti za čak 37 odsto.
Otkrili smo i pouzdane dokaze na osnovu kojih redovna fizička aktivnost jača imunološki sistem. Kroz 35 nezavisnih nasumičnih kontrolnih ispitivanja, zlatnog standarda za naučne dokaze, pokazalo se da je redovna telesna aktivnost rezultirala povišenim nivoima imunoglobulina IgA.
Imunoglobulini (Ig), odnosno antitela, su glikoproteinski molekuli koje stvara imunološki sistem kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam, odnosno antigena.
Postoj pet vrsta molekula imunoglobulina, od kojih je gama globulin najširi, i sastoji se od pet podklasa imunoglobulina, koji su najaktivniji u imunološkom sistemu, a to su: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.
IgA se stvara na sluznici intestinalnog i respiratornog trakta. Sekretorni IgA nalazi se u sekretima bronha, creva, znoju, suzama i kolostrumu i štiti intestinalni i respiratorni trakt od virusnih infekcija.
Dakle, reč je o antitelima koja prekrivaju sluznicu naših pluća i ostalih delova organizma u koje mogu da prodru virusi i bakterije.
Častin podseća da redovna fizička aktivnost povećava i broj CD4+T ćelija koje su odgovorne za uzbunjivanje imunološog sistema na napad „spolja“ i na regulisanje njegove reakcije na bakterije i viruse.
Na kraju, u nasumičnim kontrolisanim ispitivanjima koje su proveli Častin i njegove kolege, pokazalo se da su vakcine bile efikasnije ako su se davale nakon sprovođenja programa fizičke aktivnosti.
Kod fizički aktivne osobe primećena je čak 50 odsto veća verovatnoća da će nakon primanja vakcina razviti veći broj antitela u odnosu na nekog ko nije fizički aktivan.
Ova saznanja bi, kako ističu naučnici, vladama i zdravstvenim radnicima mogla da posluže kao jednostavan i efikasan način podsticanja kampanje vakcinisanja.

Kako fizička aktivnost suzbija razvoj bolesti?
Tri su mehanizma koja telesnu aktivnost čine efikasnim lekom protiv zaraznih bolesti.
Pre svega, ona štiti od faktora rizika razvoja teške i fatalne infekcije. Kod fizički aktivnih ljudi ređe se razvijaju gojaznost, dijabetes, respiratorne i kardiovaskularne bolesti.
Epidemiološke studije su pokazale da osobe koje pate od pomenutih stanja teže podnose kovid-19 i ostale respiratorne zarazne bolesti.
Ne treba zaboraviti ni to da fizička aktivnost smanjuje stres i hronične upale, što opet utiče na manju verovatnoću razvoja infekcija sa fatalnim ishodom. Većina smrtnih slučajeva kod kovida-19 i upale pluća rezultat su nekontrolisanog upalnog odgovora organizma. I na kraju, ako smo fizički aktivni naš imunološki sistem je snažniji i otporniji.