U cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja, informišemo i edukujemo javnost o vakcinaciji protiv virusa COVID-19 i šta roditelji o tome treba da znaju. 

 

Izbijanje zaraze korona virusom (COVID-19) donelo je sa sobom strah i neizvesnost. Mnogi roditelji pitaju kada će biti dostupna vakcina protiv COVID-a-19 i kako da se odnose prema rutinskoj vakcinaciji djece za vrijeme pandemije. Tu smo da pružimo odgovore na vaša najčešća pitanja.

 

 

Da li moje dete svakako treba da se rutinski vakciniše tokom pandemije COVID-a-19?

Dok COVID-19 remeti naš svakodnevni život, kratki odgovor je ‒ da, pokušajte da vakcinišete svoje dete ukoliko su te usluge dostupne. Važno je da se deca i bebe redovno vakcinišu, jer ih to štiti od ozbiljnih bolesti. To znači da će vaša deca biti zaštićena i od nekih drugih bolesti kada budu mogla da nastave interakciju s drugom decom.

Ako niste sigurni da li vaš zdravstveni sistem i dalje redovno sprovodi vakcinaciju, obratite se svom ljekaru. Budući da se situacija s COVID-om-19 svakodnevno menja, možda će vaši zdravstveni radnici prilagođavati način pružanja zdravstvene zaštite u skladu s promenom situacije. Ako ne možete da dođete u dom zdravlja u vreme kada je zakazana sledeća vakcinacija vašeg deteta, napravite sebi podsetnik da biste ponovo pokušali čim se servisi iznova uspostave.

 

 

Šta mislite, šta možemo naučiti iz ove pandemije? Šta možemo naučiti o drugim zarazama i kako ona može uticati na odluku o vakcinaciji?

Ova zaraza nas podseća na to koliko su važne vakcine. Takođe, kada postoji vakcina protiv bolesti, trebalo bi da budemo ažurni u vakcinisanju svoje dece i sebe. Bez zaštite koju pružaju vakcine, bolesti se mogu širiti brzo i s nesagledivim posledicama. Na primjer, boginje i druge bolesti ostaju stalni rizik. Možemo biti zahvalni što imamo zaštitu u vidu vakcina protiv tih bolesti.

 

 

Gdje mogu dobiti najnovije informacije o vakcinaciji?

Kontaktirajte vašu zdravstvenu službu, konsultujte sajtove lokalnih ili nacionalnih zdravstvenih organa i pratite informacije SZO i UNICEF.-a.

 

Kako mogu zaštititi sebe i druge od COVID-a-19?

Neke od mera predostrožnosti koje vi i vaša porodica možete preduzeti da biste izbegli infekciju uključuju:

  • Često perite ruke sapunom i vodom ili gelom za ruke na bazi alkohola.

  • Izbegavajte dodirivanje lica, posebno očiju, nosa i usta.

  • Ako kijate ili kašljete, pokrijte usta i nos savijenim laktom ili papirnom maramicom. Odmah bacite upotrijebljenu papirnu maramicu.

  • Izbegavajte mjesta gdje je velika gužva i bliske kontakte s ljudima. Držite se na sigurnoj udaljenosti od svakog ko ima simptome prehlade ili gripe.

  • Izbegavajte rukovanje, grljenje ili ljubljenje ljudi. Izjegavajte deljenje hrane, posuđa, šoljica i peškira.

  • Očistite i dezinfikujte površine koje se često dodiruju, uključujući telefone, kvake na vratima, prekidače za svetlo, daljinske upravljače i radne površine.

  • Ostanite kod kuće ako se ne osećate dobro, čak i uz blagu temperaturu i kašalj.

  • Nosite masku ako kašljete ili kijate ili brinete o nekome za koga se sumnja da ima COVID-19. Zdravstveni radnici treba da nose medicinske maske.

 

 

 

Imam novorođenče, odnosno bebu do godinu dana. Kako da zaštitim bebu od COVID-a-19?

Uz sve savete koji su već dati roditeljima ‒ o pranju ruku, fizičkoj distanci i održavanju higijenskih praksi ‒ oni dodatno treba da vode računa i zaštite decu od infekcije. Dojite bebu, ako je moguće. Trenutno nema dokazanih istraživanja da majčino mleko može preneti virus, ali bi trebalo da sprovedete uobičajenu higijenu i respiratornu zaštitu (dok dojite, kao i u drugo vrijeme) da biste izbegli respiratorni prenos. Upotrebite antibakterijske maramice, ako su dostupne, kako biste jednom dnevno obrisali radne površine i površine za menjanje pelena.

Pokušajte da osigurate da mala deca imaju iste negovatelje kako bi smanjili broj ljudi s kojima dolaze u kontakt. Te negovatelje treba podsticati da redovno peru ruke, izbegavaju deljenje stvari koje stavljaju u usta, poput šoljica, i da se drže podalje ako osećaju da su imalo bolesni.

 

Šta bi trebalo da radim ukoliko moje dete pokazuje simptome COVID-a-19? Da li je bezbedno da ga odvedem kod lekara?

 

Ako vaše dete boli grlo, ima kašalj ili povišenu temperaturu, nazovite svog ljekara ili zdravstvenu službu i pitajte za savjet prije nego što ga dovedete. Možda će imati poseban aranžman na klinici da bi se smanjilo širenje infekcije na druge. Ako vaše dijete ima ozbiljnije simptome, poput otežanog disanja, ili izgleda neobično bolesno, nazovite broj hitne pomoći ili ga odvedite u najbliži urgentni centar ili hitnu pomoć.

Većina djece s COVID-om-19 ima blage simptome ili uopšte nema simptome. Međutim, važno je zaštititi starije osobe i ostale koji su osjetljiviji na ozbiljne infekcije. Stoga držite dijete kod kuće ako mislite da je bilo izloženo COVID-u-19 ili da ga ima, ali obavezno nazovite svog ljekara ili zdravstvenog radnika za savjet.

Kao i kod drugih respiratornih infekcija, poput gripa, što prije potražite njegu ako vi ili vaše dijete imate simptome. Pokušajte da izbjegnete odlazak na javna mjesta (poput radnog mjesta, škole ili javnog prevoza) i nemojte stupati u kontakt sa starijim članovima porodice ili onima koji imaju slab imunitet. Ako s vama živi i starija osoba, preporučuje se odvajanje generacija u domaćinstvu.